Košanski, Željka. (2004). Odgađanje izvršavanja obaveza kao prediktor akademskog uspjeha. Ocjenski rad. Filozofski fakultet u Zagrebu, Department of Psychology.
|
PDF
(Croatian)
Download (422Kb) | Preview |
Abstract
Odgađanje je fenomen koji se istražuje posljednja dva desetljeća. Obrazovanje je jedno od područja u kojem ga se često spominje, jer se smatra da odgađanje doprinosi lošem uspjehu u obrazovanju. Cilj ovog istraživanja je bio ustanoviti u kakvom su odnosu odgađanje i akademski uspjeh. Povezanost kognitivnih sposobnosti i ličnosti s akademskim uspjehom je potvrđena u brojnim istraživanjima, a to je ujedno bio i jedan od problema ovog istraživanja. Također smo ispitivali i povezanost kognitivnih sposobnosti i savjesnosti s odgađanjem, te odnos odgađanja i akademskog uspjeha nakon kontrole kognitivnih sposobnosti i savjesnosti. Odgađanje je obuhvaćeno Tucmanovim upitnikom odgađanja i bihevioralnom mjerom odgađanja. Akademski uspjeh je bio prosjek ocjena svih položenih ispita pri upisu na drugu godinu studija. Kognitivne sposobnosti su obuhvaćene Testom neverbalne inteligencije, Testom opće kulture i Testom opće informiranosti. Mjera savjesnosti je dio Golbergovog preliminarnog skupa čestica i sastoji se od šest faceta. Ispitivanje je provedeno na ukupno 235 ispitanika, studenata druge godine Filozofskog fakulteta u Zagrebu, od kojih je u obradu podataka uključeno 177. Rezultati su donekle potvrdili hipoteze. Odgađanje nije povezano s kognitivnim sposobnostima. Savjesnost je visoko negativno povezana s objema mjerama odgađanja, i objašnjava 73.4% varijance Tucmanova upitnika odgađanja, te 38.3% varijance bihevioralne mjere odgađanja. Značajan prediktor upitnika odgađanja su facete disciplina i efikasnost, a bihevioralne mjere odgađanja faceta disciplina. Akademski uspjeh je povezan s kognitivnim sposobnostima, savjesnoću i objema mjerama odgađanja. Regresijskom jednadžbom, u kojoj su kao prediktori korištene kognitivne sposobnosti, savjesnost i mjere odgađanja objašnjeno je 32.3% varijance akademskog uspjeha. Kognitivne sposobnosti i savjesnost objašnjavaju 28.3% varijance kriterija, pri čemu su značajni prediktori Test neverbalne inteligencije, Test opće kulture i faceta postignuće. Bihevioralna mjera odgađanja je također značajan prediktor i objašnjava dodatnih 4% varijance akademskog uspjeha, dok odgađanje mjereno Tucmanovim upitnikom odgađanja nije značajno doprinijelo objašnjenju varijance kriterija.
| Item Type: | Ocjenski rad |
|---|---|
| Subjects: | Psychology > Školska psihologija Psychology > Psihologija ličnosti |
| Odsjeci: | Department of Psychology |
| Date Deposited: | 30 Oct 2006 |
| Last Modified: | 12 Apr 2012 21:16 |
| URI: | http://darhiv.ffzg.hr/id/eprint/143 |
Actions (login required)
 |
View Item |
